Tekst u formi
TEKST U FORMI S DAVOROM MANDIĆEM
Pišete, ali ne znate biste li pisali prozu, poeziju, dramu ili blog? Pišete, ali niste sigurni da je to što ste napisali dobro i ima li to uopće smisla nekom pokazivati? Ne pišete uopće, iako vas pisanje kopka, no ne znate otkud početi? Dobro došli u klub!
Većina pisaca, čak i onih koji su se afirmirali kao pisci, itekako su se susretali s problemom izbora pravog načina da kažu ono što su zamislili, s problemom izbora prave forme za svoj sadržaj. Nemali je broj pisaca proživio život i u velikoj frustraciji osjećanja da nisu dorasli određenim formama. Jedan od najvećih kratkopričaša u povijesti kratke priče – Raymond Carver – nikada nije napisao roman, iako se cijeli život za to pripremao, iz čistog strahopoštovanja prema toj formi i osjećaja da je neće moći kontrolirati onako kako je mogao kontrolirati kratku priču ili pjesmu. Iza njega ostao je tek jedan romaneskni fragment. I, naravno, tona pjesama i kratkih priča, kojima je majstorski ovladao.
Ima, s druge strane, i onih kojima su mnoge forme tijesne, pa ih probijaju, istražuju pukotine u njima, igraju se (u) svojim tekstovima. Miroslav Krleža pisao je podjednako dobro i prozu i poeziju i drame. Janko Polić Kamov je anticipirao ekspresionizam i bio među prvim istraživačima tzv. slobodnog stiha. Ivana Bodrožić „oprobava“ iste motive i u svojoj poeziji i u svojoj prozi…
Puno je primjera koji ukazuju na to da je ovladavanje raznim formama pisanja uvjet bez kojeg se ne može promišljati dosege vlastita pisma; pronalazak adekvatne forme učinit će da sadržaj lakše dopre do čitatelja i zato se nemojte čuditi kada čujete da je vaš omiljeni romanopisac pritajeni pjesnik, a da pjesnik vježba preoblike jezika i u proznom ili u dramatskom izrazu. Ako ga ponekad i nema hrabrosti objaviti.
S koje god vi strane bili – pisci jedne forme u strahu od drugih ili pisci kojima su i sve forme preuske – istraživanje različitih načina verbalizacije vaših ideja za vas i vaše pisanje značit će čisto oslobađanje. Zato dođite na radionicu Tekst u formi, u kojoj ćemo se igrati različitim formama pisanja, ulaziti iza zavjese temeljnih umjetničkih formi, ali i drugih kreativnih izražavanja jezikom, poput copywritinga, jednako kao što ćemo i dovoditi vaše tekstove u formu, u dobru kondiciju. Kao autor po jedne knjige dulje i kraćih proza, dviju knjiga poezije, jedne glazbene komedije i više dramskih igara, uz projekte copywritinga, nastojat ću vam pokazati kako da ovladate tim silnim materijalom što čuči u vašoj glavi i za koji mislite da čeka pravi trenutak, a zapravo čeka tek pravu formu za izlazak u svijet.
O VODITELJU
Davor Mandić rođen je 1976. godine u Puli u Hrvatskoj, gdje je završio osnovnu i srednju školu. U Rijeci je upisao studij hrvatskog jezika i književnosti te diplomirao 2006. godine, stekavši zvanje profesora hrvatskog jezika i književnosti.
U razdoblju od 1997. do 1999. godine radio je honorarno kao novinar u pulskom Glasu Istre. Po doseljenju u Rijeku aktivno je sudjelovao na književnoj sceni; objavljivao prozu, poeziju i kritike u hrvatskim časopisima te bio jedan od pokretača časopisa za književnost i kulturu Re.
Od 2006. godine honorarno je radio u riječkom Novom listu kao novinar u Kulturi i Mozaiku, a od siječnja 2008. do siječnja 2024. bio je stalno zaposlen u Novom listu kao novinar i komentator u Kulturi i Mozaiku s primarnim interesima na području nakladništva, književnosti, filma i glazbe. Trenutno je vlasnik obrta za usluge Worda, u kojem planira raditi sve što je radio i dosad, samo u novom kontekstu.
U CeKaPeu je godinama vodio semestralne i ljetne radionice kratke priče, da bi za 2024. godinu osmislio potpuno novu radionicu – Tekst u formi – koja u sebi uključuje više formi pisanja, odražavajući i njegove široke interese u toj životno važnoj igri (s) riječima.
Bibliografija:
Mostovi, pjesme, HDP, 2009.
Valjalo bi me zamisliti sretnim, priče, Naklada Ljevak, 2014.
Đavolja simfonija, roman, Hena com, 2016.
Dva kruga, jedna tuga, pjesme, HDP, 2021.
Autor fotografije: Aleš Suk