Autori/ce

1. OTVARANJE FESTIVALA: KNJIŽEVNI PORTRETI, 26.8.

 

ZORAN FERIĆ

Zoran Ferić rođen je 1961. u Zagrebu. Diplomirao kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radi kao profesor hrvatskog jezika i književnosti u gimnaziji u Zagrebu. Od 2018. predsjednik je Hrvatskog društva pisaca.

 Objavio: Mišolovka Walta Disneya, Naklada MD, Zagreb 1996.; 2001.; prevedeno na slovenski i njemački; Quattro stagioni, izbor priča (s M. Kišem, B. Perićem i R. Mlinarcem), 1998; Anđeo u ofsajdu, Naklada MD, Zagreb 2000.; 2001.; prevedeno na slovenski i njemački; Smrt djevojčice sa žigicama, roman, Naklada MD, Zagreb 2002.; Djeca Patrasa, roman, Jutarnji list, Zagreb 2005.; na njemački preveo Klaus Detlef Olof, Folio Verlag, Austrija;
 na slovenski preveo Tadej Čater, Otroci Patrasa, edicija Izabrana dela hrvaške književnosti, VBZ – podružnica u Ljubljani, 2008; Otpusno pismo, kolumne, Profil, Zagreb, 2003.; 2005.; Sabrana proza ( dvije knjige priča: Mišolovka Walta Disneya, Anđeo u ofsajdu; dva romana: Smrt djevojčice sa žigicama, Djeca Patrasa); Profil, Zagreb 2007.; Kalendar Maja, roman, Profil, Zagreb, 2011.; Na osami blizu mora, roman, V.B.Z., Zagreb, 2015.; San ljetne noći, V.B.Z., Zagreb, 2018.; Putujuće kazalište, V.B.Z., Zagreb, 2020.; Dok prelaziš rijeku, V.B.Z., 2022.

 Nagrade: Za knjigu Anđeo u ofsajdu – Ksaver Šandor Gjalski, Nagrada Jutarnjeg lista za knjigu Mišolovka Walta Disneyja, Nagrada Dekada magazina za knjigu Op.a (za najbolju proznu knjigu – izvorno objavljenu u Hrvatskoj prije 10 godina, Nagrada Jutarnjeg lista za najbolji roman, nagrada Grada Zagreba za književnost; Nagrada Vladimir Nazor za književnost – za roman “Kalendar Maja”; Nagrada „Grigor Vitez“ 2020. godine za najbolji tekst za djecu u ilustriranoj knjizi “San ljetne noći”.

 

JAGNA POGAČNIK

Jagna Pogačnik književna je kritičarka, prevoditeljica i urednica. Rođena je 1969. u Zagrebu, školovala se u Osijeku i Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Književne kritike, eseje, rasprave i prijevode objavljuje od 1989. u novinama i časopisima te radijskim emisijama. Radila je kao stalna književna kritičarka Jutarnjeg lista, a danas kritike piše za Bestbook,
prilog tjednika Express. Kao stalna književna kritičarka surađivala je u emisijama Hrvatske radiotelevizije Knjižnica i Dobro jutro Hrvatska. Od 2021. u uredništvu je web-portala Kritika h,d,p Hrvatskog društva pisaca. Uređivala je biblioteku konTEKST (EPH i Novi liber) koja je objavljivala recentne prozne naslove hrvatskih prozaika i pisaca iz regije, a od 2020. povremeno uređuje knjige za nakladničku kuću Henacom.

Od 2009. vodi radionice kreativnog pisanja književne kritike i proze u Centru za kreativno pisanje u Zagrebu, a 2022. bila je voditeljica radionice za mlade književne kritičare u sklopu književnog festivala Bookstan u Sarajevu. Sudjelovala u radu žirija za književne nagrade Jutarnjeg lista, Meša Selimović, VBZ-ova nagrada za najbolji
neobjavljeni roman i Fric. Kao kritičarka i moderatorica sudjeluje na književnim predstavljanjima i festivalima te surađuje s brojnim kulturnim institucijama i nakladnicima u zemlji i inozemstvu.
Objavila izbor iz hrvatske fantastične proze Prodavaonica tajni (2001.), knjige sabranih književnih kritika Backstage (2002.), Proza poslije FAK-a (2006.), Kombajn na književnom polju (2012.), izbor iz nove hrvatske proze Seks&grad u novoj hrvatskoj prozi (2004.), odabrane kratke priče Najbolje hrvatske priče 2005 (2006.), antologiju suvremene hrvatske proze Tko govori, tko piše (2008.) i Područje signala,
mapiranje suvremene proze u Hrvatskoj 2000-2020 (2024.).

Sa slovenskoga jezika prevela je stotinjak književnih i stručnih tekstova objavljenih u periodici, desetak radio drama te pedesetak knjiga suvremenih slovenskih prozaika. Za prevođenje je 2000. godine nagrađena međunarodnom nagradom Kulturkontakta
iz Beča.
Članica je Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnih prevoditelja i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.

 

 

2. VEČER REGIONALNE KNJIŽEVNOSTI, 27.8.

 

FILIP GRUJIĆ

Filip Grujić (1995), nagrađivani je pisac i dramaturg. Takođe je i autor i voditelj emisije “Čudna šuma” na Radio Beogradu 2 i kolumnista časopisa Oblakoder. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, gde trenutno radi kao asistent na Katedri za dramaturgiju.

Autor je više drama koje su na pozorišnim repertoarima i dobitnik Mihizove nagrade za dramsko stvaralaštvo 2020. Njegova drama “Ne pre 4.30 niti posle 5.00” ovenčana je Sterijinom nagradom i nagradom „Slobodan Selenić“.

Autor je romana “Podstanar” (2020), koji je bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu i nominovan za Evropsku nagradu za književnost, i romana “Bludni dani kuratog Džonija” (2017), po kojem se igra predstava u Novosadskom pozorištu. “I onda opet, iz početka” (2023) njegov je treći roman.

U postprodukciji je njegov debitanstki film koji je pisao i režirao “Jugo ide u Ameriku”. 

KATARINA MITROVIĆ

 

 

3. PISANJE I OSOBNI IZAZOVI, 28.8.

 

KORANA SVILAR

Korana Svilar (Serdarević) rođena je 1982. godine u Zadru. Diplomirala je kroatistiku i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Za svoje kratke priče osvojila je niz nagrada i priznanja, a okupljene su u zbirkama Nema se što učiniti (2015.) i Gušterov rep (2022.). Pojedine kratke priče prevedene su na mnoge jezike.

Godine 2017. godine u izdanju Frakture objavljuje roman Eksperiment Irene Tot koji je u finalima nekoliko relevantnih nagrada. 2024. godine objavljuje u istoj nakladničkoj kući roman “Soba za djevojčice”. 

Radi u zagrebačkoj 12. gimnaziji kao nastavnik mentor. Jedna je od autora integriranih udžbenika Hrvatski jezik za gimnazije. Sudjeluje u mnogim projektima kojima je cilj poticanje čitanja kod mladih te je aktivna kao kulturna djelatnica.

 

ZORAN ŽMIRIĆ

Zoran Žmirić rođen je u Rijeci 1969. godine. Član je Hrvatskog društva pisaca, a radovi su mu prevođeni na engleski, francuski, njemački, poljski, slovenski, talijanski, ukrajinski i arapski.
Dosad je objavio: Kazalište sjena (zbirka priča, 2002.); Vrijeme koje nam je pojeo Pac-Man (zbirka kolumni, 2005.); Blockbuster (roman, VBZ, 2009., AdPublik /Poljska/ 2012., Hena com 2018., Fabula /Ukrajina/, 2018., Safasa /Egipat/ 2022.); Riječke rock himne (publicistička proza, 2011.), Snoputnik (roman, 2014.); Zapisano metkom (zbirka poezije, Studio TiM, 2015.,  Krok /Ukrajina/, 2020.), Putovanje desnom hemisferom (roman, 2017.), Pacijent iz sobe 19 (roman, Hena com, 2018., Književna radionica Rašić /Srbija/, 2019., Infinito Edizioni /Italija/, 2021.); Kaleidoskop (zbirka mikropriča, 2019.), Vožnja unatrag (s ilustratoricom Valentinom Briški, Knjiga u centru, 2019.), Hotel Wartburg (roman, Fraktura 2022., LOM /Srbija/, 2023., Muza /Makedonija/, 2023.)., Visoke trave (roman, Fraktura 2024.)

S romanima Blockbuster i Pacijent iz sobe 19 bio je u finalima najvažnijih hrvatskih književnih nagrada. Dobitnik je nagrada i priznanja: ʺKnjiževno peroʺ Hrvatskog književnog društva za knjigu godine – Blockbuster (2010.), Godišnje nagrade Grada Rijeke za stvaralački rad i posebna dostignuća u kulturi (2011)., CeKaPe nagrade za kratku priču (2013.), ʺFran Galovićʺ 2019. po glasovima čitatelja za roman Pacijent iz sobe 19 (2019.) te Godišnje nagrade Grada Rijeke za iznimne umjetničke književne kvalitete koje obogaćuju kulturni život Rijeke i pronose ime grada diljem Europe (2023.).

 

 

4. OD RADIONICE DO KNJIGE, 29.8.

 

SANDRA POLIĆ ŽIVKOVIĆ

Sandra Polić Živković živi i radi u Rijeci. Po struci magistra ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. U svojim djelima usmjerena na područje edukacije i obitelji. Piše poeziju i kratke priče. Objavila je dvije slikovnice „Dok vani pada kiša” i „Škrljevo” te tri zbirke poezije: „Podočnjaci jednog smajija” (digitalno izdanje), „Zaštitni faktor” (CeKaPe) i „Ljubav se lomi na poznati način” (HDP).  Dobitnica je potpore Grada Rijeke za poticanje književnog stvaralaštva autora 2019. i 2023. godine, a 2020. osvojila je 3. nagradu Gradske knjižnice Samobor za najbolju kratku priču „Jagode u siječnju”. Također je finalistkinja za istu nagradu 2022. s pričom „Od peći do pločica”. Njeni radovi objavljeni su u raznim zbirkama i na portalima. Sandra je članica autorskog tima za scenarij, režiju i montažu glazbenog dokumentarnog serijala „Profesija: glazbenik” u produkciji Hrvatske glazbene unije. Njezina strast za glazbom vodi je do stvaranja muzičkih priča i igara za djecu, uključujući interaktivnu računalnu igru „Ja znam, a ti?” koja promiče pravilnu upotrebu računala među predškolcima. Kroz dugogodišnji rad u neprofitnom sektoru i kulturnom menadžmentu, Sandra je stekla bogato iskustvo u organizaciji događanja, upravljanju projektima i produkciji medijskog sadržaja. Uz pisanje aktivno se bavi fotografijom i plesom, sudjeluje na brojnim grupnim i samostalnim izložbama te plesnim nastupima. Svoj rad balansira između poslovne i kreativne strane, stvarajući jedinstvene projekte koji odražavaju njenu strast prema pisanju, umjetnosti i edukaciji.  

 

ANETA VLADIMIROV

 

 

5. KNJIŽEVNOST I DRUŠTVENA PITANJA, 30.8.

 

GORAN FERČEC

Diplomirao je na Odsjeku dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Od 2016. godine u statusu je slobodnog umjetnika. Od ljetnog semestra 2022. godine docent je na Odsjeku dramaturgije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. 
Radi kao pisac, dramaturg i suradnik na izvedbenim i kazališnim projektima. U Zagrebačkom kazalištu mladih 2015. premijerno je izveden njegov tekst „Pismo Heineru Mülleru“ u režiji Bojana Đorđeva. Izvedbeni tekst „Radnice u gladovanju“ premijerno je izveden 2014. u sklopu projekta „Vor den Hunden“ u koprodukciji izvedbene skupine fringe ensemble iz Bonna i Schaubühne Lindenfels iz Leipziga. U Zagrebačkom kazalištu mladih 2017. godine „Radnice u gladovanju“ premijerno su postavljene u režiji Olje Lozice. Autor je tekstova za predstave „Ispravci ritma“ i „Rad panike“, izvedbene skupine BADco.
Izvedbene, teorijske tekstove i eseje objavljivao u domaćim i stranim magazinima; Frakcija, Zagreb; TkH-TeorijaKojaHoda, Beograd; Kretanja, Zagreb: Scena, Novi Sad: Kazalište, Zagreb: Buchkultur, Beč, te na Trećem programu hrvatskog radija.
Autor je romana „O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća“ i „Ovdje neće biti čuda“, knjige eseja „Priručnik za jučer“ i zbirke izvedbenih tekstova „Prekovremeni rad“.
U suradnji s vizualnim umjetnikom Sinišom Ilićem, objavio je knjigu „Prekovremeni rad“ u izdanju Kulturtregera i Multimedijalnog instituta.

 

IGOR BELEŠ

Igor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru.

Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade Prozak, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu.

Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo.

Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča 33 adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika.

Dosad su mu objavljeni romani Svitanje na zapadu (Zigo Rijeka, 2012.) i Listanje kupusa (Hena com, 2023.) . Za posljednji roman dobio je nagradu “Fran Galović” za najbolje objavljeno književno djelo hrvatskih pisaca na temu zavičaja i/ili identiteta te priznanje “Krunoslav Sukić” za knjigu godine 2022./2023. koje se dodjeljuje za osobit doprinos u zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda čovjeka te dosljedno promicanje kulture mira i nenasilja. Živi i radi u Rijeci.

 

 

6. ZATVARANJE FESTIVALA: PREDSTAVA, 31.8.

 

Predstava “Školjke u šumi” Slobodana Novaka u izvedbi Maruške Aras.