Ljetna škola pisanja 2018.

Osma Ljetna škola pisanja CeKaPe-a održat će se od 26. kolovoza do 2. rujna 2018. u čarobnom dvorcu Stara Sušica u Gorskom kotaru. Ovu sedmodnevnu intenzivnu radionicu pisanja u izolaciji dvorca na rubu šume, završilo je preko 100 polaznika i polaznica, koji su u osami Gorskog kotara napisali svoje prve priče i pjesme uz kreativni poticaj poznatih pisaca, voditelja radionica.

Uz svakodnevni rad na tekstu, na Ljetnoj školi organiziramo i književne tribine, kružoke, kvizove, predstave i zajednička druženja na kojima gostuju autorice i autori iz Hrvatske i regije.

Ove godine možete upisati radionicu kratke priče, proze, poezije ili radionicu U potrazi za glasom!

Radionice vode svima omiljeni RiLitovci i nezamjenjivi Branko Čegec.

Enver Krivac, jedan od najznačajnijih predstavnika riječke književne scene, nagrađivan pisac i voditelj u CeKaPe-u Rijeka, vodit će radionicu proze.

Radionicu kratke priče vodi omiljeni riječki novinar i talentirani pisac, koji se ove godine pridružio CeKaPe-ovom voditeljskom timu – Davor Mandić.

Tea Tulić, prevođena i nagrađivana riječka autorica koja je čitatelje ponovno osvaja svakom novom objavom, vodi radionicu u kojoj će polaznici tražiti, prepoznavati i propitkivati svoj (spisateljski) glas – U potrazi za glasom.

Radionicu poezije u Ljetnoj školi vodi višestruko nagrađivani pjesnik, dobitnik Goranovog vijenca, ugledni urednik i izdavač Branko Čegec.

Svi polaznici i voditelji koji su prethodnih sedam godina sudjelovali u Ljetnoj školi svoje stvaralačke dane dijele na prije i poslije Ljetne škole pisanja. Jer Ljetna škola je iskustvo koje mijenja!

Još je jedna nezaboravna Ljetna škola pisanja pred nama i želimo je podijeliti s vama!

Prijavite se što prije i doživite jedinstvenu književnu avanturu!

Prijave na http://cekape.com/aktualna-ljetna-skola/ ili info@cekape.com.

Ljetna škola pisanja održava se u suradnji s Domom mladih Rijeka.

Cijena: puni pansion (7 noći) + kotizacija za radionicu do 1.7 – 3000 kn
– puni pansion + kotizacija za radionicu 2.7. – 20.8. – 3200 kn

***

KRATKA PRIČA

„Prodajem dječje cipelice. Nekorištene.“

Eto je, kratka priča. Neki je pripisuju Hemingwayu (to je onaj čiča s bradom i puškom, kao da je lik iz vlastite knjige, koji je pisao stojeći), iako se to ne može nedvojbeno dokazati. Ali priča ima sve što joj treba: lik(ove), radnju, dramu, neizrečeno, poruku… Priča, dakle, može biti i rečenica. Dobro, dvije. No što vi imate s tim, pitate se dok vam negdje u daljini primozga lelujaju vaše vlastite rečenice, za koje niste sigurni jesu li uobličene u priču ili u neku čudnu ispovijed, na granici laži i istine, koja baš nikome ne treba. Odmah da vas umirim: svako pisanje obilježeno je sumnjom, osim kad nije, ali onda vam nema pomoći.

Uzmite to ovako: svijet ideja je kao najveći supermarket koji možete zamisliti, s policama ispunjenim najrazličitijim proizvodima. Da, već gotovim proizvodima, jer za razliku od drugih umjetnosti poput glazbe ili slikarstva, koje operiraju kudikamo fluidnijim kategorijama poput tonova i boja, umjetnost riječi operira riječima, koje je netko drugi davno smislio za nas. Čini li to taj supermarket ideja manje zastrašujućim? Ni najmanje, jer broj kombinacija nije moguće izbrojiti, a ako ste baš posebno kreativni smislit ćete i koju novu riječ.

Ova radionica kratke priče pokušat će vam ukazati na neke modele, dobre prakse i tehnike, koji će vam olakšati da se snađete u tom zastrašujućem šopingu. Pričat ćemo o likovima, pripovjedačima, počecima i krajevima, fabuli i sižeu… vježbat ćemo kreiranje uvjerljivih likova, biranja tipa pripovjedača, kako fabulu organizirati u dobar siže… riječju, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje zašto je toliko lakše prepoznati dobru priču nego napisati ju.

A zašto sve to, možda se još uvijek pitate. Čemu sva ta muka kad možete samo sjediti i uživati u tuđim pričama, blaženo nesvjesni svega što su jadni pisci morali prolaziti da bi vam te priče pružili? Možda je to i točno, ali s druge strane: što će vam život koji nikom niste ispričali?

*

PROZA

Drage wannabe spisateljice i pisci, kreativci, prirodno nadareni, teški šljakeri, piskarala i opsesivci! Ja sam Enver Krivac, autor nekoliko knjiga i još više ručkova, i pozivam Vas na društveni eksperiment zvan ‘RADIONICA KREATIVNOG PISANJA’.

Danas Vas trikovima za bolju prozu može naučiti na stotine stranica, knjiga i Amerikanaca, no ništa ne može zamijeniti staru žnjaru punu iskustva i cinizma. A ova stara žnjara puna iskustva i cinizma ne vjeruje da se ikoga može NAUČITI pisati. No, ono što se može je, ako ste voljni raditi, raditi na tome. I postati bolja, otvorenija, učinkovitija umjetnica. Samim time i osoba. Vrijedi i za tipove.

Stoga, ako ste od pisanja proze i poznati ste, makar majci, po znatiželjnom duhu, pridajte se k nam!

Na ovoj radionici pokušat ćemo zajedno zaključati vaš ego u podrum, ukloniti vaše slijepe točke, otkloniti osnovne dječje bolesti svakog nevođenog kreativca i pametnjakovića, potražiti zajedno gdje se sve kriju dobre priče (mala tajna unaprijed – svugdje, kriju se SVUGDJE, prokletnice!!), gledati što se korisnoga može ukrasti od drugih umjetnika te zašto i kako pisanje nema isključivo veze samo s književnošću i baš nikakve veze s pravopisom. Dobro, male ipak ima, šta. Do iscrpljenosti ćemo istraživati i tražiti ritam i na kraju ga, poluobećajem, naći. Ako nam troposfera dopusti, sve to ponekad ćemo raditi i u prirodi. Da, i pričat ćemo i o liku, mjestu radnje, dijalozima i drugim tehničkim prijeko potrebnim dosadama. Na kraju ćemo otključati ego i pustiti ga iz podruma. Napraviti svijetu malo štete i puno dobroga.

Prijavite se. Samo dobro može iz toga izaći. I tako. Vidimo se.

*
POEZIJA

Pišete poeziju, ali je skrivate u ladici? Imate želju pisati poeziju, ali se ne usudite sami krenuti? Želite saznati kako drugi čuju vaše stihove? Dođite na radionicu poezije i zajedno ćemo raditi na vašem tekstu. Teorijski okvir naše radionice služi kao odskočna daska za izoštravanje pjesničkih čula– naglasak je upravo na vježbama pisanja, čitanju, analiziranju, pisanju i brisanju stihova.

*

U POTRAZI ZA GLASOM

„Pišem samo zato jer je glas u meni, glas koji ne želi zašutjeti.”

Sylvia Plath

Radionice kreativnog pisanja često nude savjete o tome kako uobličiti misli u formu. No, na ovoj radionici avanturističkog imena „U potrazi za glasom“ nećemo brinuti o formi. Ona će doći sama, putem sadržaja. Umjesto toga, tražit ćemo odgovore na pitanja kao što su – Kako istkati sadržaj lišen autorskog naličja, stida i ega? Kako steći slobodu pisanja? Kako polagati račune samo svom tekstu? Kako pronaći svoje literarno JA?

Ako i Vama ova pitanja stvaraju nemir, pridružite nam se na radionici u kojoj ćemo naše osobne, intimne glasove pretvarati u literarne, u kojoj ćemo stvarati lagani u rečenici, autentični u iskazu i slobodni u tekstu. Pridružite nam se u potrazi za glasom koji neće zašutjeti.

Voditelji

Branko Čegec, rođen 22. lipnja 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uređivao književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja.
Od 1985. do konca 1989. glavni urednik časopisa Quorum. Od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko. Nakon toga do 1993. urednik u izdavačkoj kući Mladost. Godine 1992. pokrenuo vlastitu nakladničku kuću Meandar, koja djeluje od ljeta 1993. U njoj radi kao direktor i glavni urednik do 2000, nakon toga kao glavni urednik. Godine 2005. pokreće kuću Meandarmedia kao drugu fazu projekta Meandar. Do danas je njezin direktor i glavni urednik.
Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije, na čijem čelu ostaje do jeseni 2007. Od 2000. do 2002. pomoćnik ministra kulture.
Godine 2003. pokreće Centar za knjigu i časopis za knjigu Tema, pri kojima djeluje kao ravnatelj, odnosno glavni urednik.

Nagradu Goran za mlade pjesnike dobio je 1980, što je rezultiralo objavljivanjem prve knjige Eros-Europa-Arafat. Godine 1983. dobio je nagradu Sedam sekretara SKOJ-a za knjigu eseja Presvlačenje avangarde.
Za ukupan prinos suvremenom hrvatskom pjesništvu na Kvirinovim susretima u Sisku 2008. dodijeljena mu je Plaketa Sv. Kvirina. Za ukupan prinos suvremenoj književnosti dodijeljena mu je 2007. Nagrada Kočićevo pero Zadužbine Petar Kočić iz Banje Luke.
Za knjigu pjesama Pun mjesec u Istanbulu dobio je nagradu Kiklop za najbolju knjigu poezije 2012. Goranov vijenac za ukupan prinos suvremenoj hrvatskoj poeziji dodijeljen mu je na Goranovu proljeću 2013.

Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu. Autor je ili suautor više izbora i pregleda hrvatske književnosti (poezije i proze) u zemlji i inozemstvu.

Enver Krivac rođen je 1976. u Rijeci. Njegov pop-kulturom inspiriran roman Ulica Helen Keller (2010) osvojio je Artefakt, lokalnu nagradu za spekulativnu fikciju, a zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o (2013) osvojila je nacionalnu književnu nagradu Prozak i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015. godine.

Objavio je zbirku underground-stripova Priče iz Ž+K!(2007). Radi kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri, stvarajući glazbu za kazalište i dokumentarce.

Producirao je Albumče (2014), književno-glazbeni album riječke kolegice po pisanoj riječi Tee Tulić. Bio je i urednik nekoliko poetskih zbirki.

Davor Mandić rođen je 1976. u Puli. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost u Rijeci. Radi u riječkom Novom listu kao urednik kulture i Mediterana.

Dosad objavio knjige: „Mostovi“, knjiga pjesama, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2009., „Valjalo bi me zamisliti sretnim“, zbirka priča, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014. te roman „Đavolja simfonija“, Hena com, Zagreb, 2016.

Tea Tulić je rođena u Rijeci 1978.  Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima, uključujući i McSweeney’s iz San Francisca. Kratke priče su joj prevođene na više europskih jezika. 2011. je osvojila nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina – proznu knjigu “Kosa Posvuda” koju je Ministarstvo kulture RH nagradilo kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja u 2011. Ova knjiga je također objavljena u Srbiji, Italiji i Makedoniji, a u pripremi je i engleski prijevod. Članica je žirija međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae te neformalne riječke književne skupine RiLit. 2014. u suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila je spoken word album “Albumče”.  2017. objavljuje “Maksimum jata.”