Enver Krivac rođen je 1976. u Rijeci. Njegov pop-kulturom inspiriran roman Ulica Helen Keller (2010) osvojio je Artefakt, lokalnu nagradu za spekulativnu fikciju, a zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o (2013) osvojila je nacionalnu književnu nagradu Prozak i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015. godine.
Objavio je zbirku underground-stripova Priče iz Ž+K!(2007). Radi kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri, stvarajući glazbu za kazalište i dokumentarce. Producirao je Albumče (2014), književno-glazbeni album riječke kolegice po pisanoj riječi Tee Tulić. Bio je i urednik nekoliko poetskih zbirki.”
Enver Krivac u ljetnoj školi vodi radionicu kratke priče.
Nebojša Lujanović, pisac, esejist, znanstvenik i predavač (1981., Travnik, BiH) diplomirao je komparativnu književnost i sociologiju na Filozofskom fakultetu te politologiju na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Nakon toga doktorirao je iz područja teorije književnosti na Doktorskom studiju književnosti, izvedbene umjetnosti, filma i kulture 2012. Njegovo znanstveno područje interesa obuhvaća suvremene književne teorije, sociologiju književnosti i kulturalne studije iz čega je napisao dvadesetak znanstvenih radova s kojima je gostovao na devet međunarodnih znanstvenih skupova.
Kratke priče i romane objavljuje od početka studija, prvo u periodici (Vijenac, Zarez, Libra libera itd.), a zatim i u ukoričenim oblicima. Zbirka priča S pogrebnom povorkom nizbrdo i roman Godina svinje izlaze u nakladničkoj kući Algoritam (2008. i 2010.), roman Orgulje iz Waldsassena u EPH Liber (2012.), roman Oblak boje kože u Frakturi (2015.) te u CeKaPeu Autopsija teksta, Priručnik za kreativno pisanje (2016.) Pisao je eseje i književne kritike za tjedne novine i Treći program hrvatskog radija. Radio je i kao voditelj knjižare Profil, gdje se detaljno upoznao s cijelim procesom daljnjeg životnog tijeka knjige nakon pisanja, te je uredio tri naslova kao povremeni suradnik manjih nakladnika. Radionice kreativnog pisanja vodi od 2010. a od 2016. kao vanjski suradnik izvodi nastavu iz teorije književnosti i svjetske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zenici i u Splitu.
Nebojša Lujanović u ljetnoj školi vodi radionicu proze.
Tatjana Gromača Vadanjel završila je studij komparativne književnosti i filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Obrazovala se na međunarodnoj školi intuitivne terapeutske tehnike Theta Healing, koju primjenjuje u osobnom i grupnom radu niz godina. Kao novinarka i spisateljica djeluje više od petnaest godina. Radila je za „Feral Tribune“ iz Splita, a potom za „Novi list“ iz Rijeke.
Do sada je objavila knjige: „Nešto nije u redu?“, Meandar, Zagreb, 2000., „Crnac“, Durieux, Zagreb, 2004., „Bijele vrane“, Profil, Zagreb, 2005., „Božanska dječica“, Fraktura, Zagreb, 2012., „Ushiti, zamjeranja, opčinjenosti“, Fraktura, Zagreb, 2014., „Bolest svijeta“, Sandorf, Zagreb, 2016.
Djela su joj prevođena na neke evropske jezike, prema proznoj knjizi „Crnac“ riječki je HNK postavio godine 2009. nagrađivanu predstavu, a roman „Božanska dječica“ primio je godišnje nagrade za književno stvaralaštvo RH „Vladimir Nazor“ i za roman godine „Jutarnjeg lista“, sve u godini 2013. Berlinska Akademija umjetnosti ugostila ju je kao svoju stipendisticu godine 2001.
Tatjana Gromača voditeljica je radionice Otvaranje, poticanje, razvoj kreativnih potencijala
Jasna Žmak (Pula, 1984.), hrvatska dramatičarka i dramaturginja.
Diplomirala je dramaturgiju na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Kao dramaturginja surađivala s redateljima Borutom Šeparovićem (Timbuktu, 55+) i Oliverom Frljićem (Buđenje proljeća, Leksikon YU mitologije). Kao dramska spisateljica potpisuje tekstove Samice i Istovremeno drugi izvedenih u režiji i koreografiji Matije Ferlina. Kao scenaristica surađivala je s redateljima Igorom Bezinovićem, Radislavom Jovanovom Gonzom, Ivanom Škrabalo i Ivanom Faktorom.
Od 2005. do 2012. radila je kao koordinatorica scenarističkog projekta Palunko, a od 2009. kao voditeljica napredne scenarističke radionice u Kino klubu Zagreb, 2009. i 2010. bila je umjetnička urednica Filmskih mutacija – festivala nevidljivog filma. Jedna je od osnivačica portala hrvatske drame Drame.hr i jedna od osnivačica Dramaturškog kolektiva. Od 2012. godine radi kao asistentica na Akademiji dramske umjetnosti, na odsjeku Dramaturgije.
Uz scenarije i dramske tekstove objavljuje i kratke priče i kritičke tekstove.
Jasna Žmak voditeljica je radionice scenarija.
Miroslav Mićanović rođen je 1960. godine u Brčkom. Živio u Gunji. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje poeziju, prozu i kritike na radiju, u dnevnim novinama i časopisima. Tekstovi su mu nagrađivani i uvrštavani u različite antologije, izbore, preglede i prevođeni na druge jezike. Sastavio s B. Čegecom pregled hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih “Strast razlike, tamni zvuk praznine” (Quorum, 1995). Autor antologije suvremenoga hrvatskog pjesništva Utjeha kaosa (2006), prevedene na engleski i mađarski jezik. Sudionik hrvatskih i europskih književnih festivala, voditelj radionica poezije i kratke priče. Dugogodišnji je urednik časopisa Quorum i biblioteka u Nakladi MD. Radi u Agenciji za odgoj i obrazovanje. Živi u Zagrebu.
Objavio: Grad dobrih ljudi, 1984, elektroničko izdanje, 2005; J. Matanović, V. Bogišić, K. Bagić, M. Mićanović, Četiri dimenzije sumnje, 1988; Zid i fotografije kraja, 1989, elektroničko izdanje, 2008; More i prašina (grafike V. Zelenko), 1991; Job / Hiob (grafika F. Vejzović), 1991; Zib, 11998, 22001; B. Čegec, I. Prtenjača, M. Mićanović, Nitko ne govori hrvatski /Personne ne parle croate, 12002, 22003; Trajekt, 2004, Prom (Trajekt), Katowice, 2011; B. Čegec, S. Karuza, M. Mićanović, Tri krokodila, 2005; Zapadni kolodvor, 2006; Jednosmjerna ulica, 2010; Tisoč majhnih sonc na razbitem steklu, Ljubljana, 2011; Dani, 2011; Divji pes, Ljubljana, 2011; Vrt s 1001 žaruljom, 2012; Jedini posao, 2013.
Branko Čegec rođen 22. lipnja 1957. u Kraljevu Vrhu, Vrbovec. Diplomirao Jugoslavenske jezike i književnosti i komparativnu književnost na Filozosfkom fakultetu u Zagrebu.
Uređivao književnost u omladinskim novinama i časopisima Polet i Pitanja.
Od 1995. do konca 1989. glavni urednik časopisa Quorum.
Od 1989. do konca 1990. glavni i odgovorni urednik lista za kulturu Oko.
Godine 2005. pokreće kuću Meandar media kao drugu fazu projekta Meandar. Do danas je njezin direktor i glavni urednik. Godine 1999. izabran je za predsjednika Odbora Goranova proljeća, najveće hrvatske pjesničke manifestacije, na čijem čelu ostaje do jeseni 2007.
Godine 2003. pokreće Centar za knjigu i časopis za knjigu Tema, pri kojima djeluje kao ravnatelj, odnosno glavni urednik.
Objavio je sljedeće knjige: Eros-Europa-Arafat, poezija, Zagreb 1980. (nagrada Goran za mlade pjesnike); Zapadno – istočni spol, poezija, Zagreb 1983; Presvlačenje avangarde, eseji i kritike, Zagreb 1983. (nagrada Sedam sekretara SKOJ-a), Melankolični ljetopis, poezija, Rijeka 1988; Ekrani praznine, poezija, Zagreb 1992, prošireno izdanje 2001; Fantom slobode, eseji, kolumne, članci, Zagreb 1994.; Strast razlike, tamni zvuk praznine (s Miroslavom Mićanovićem), Panorama hrvatskoga pjesništva osamdesetih i devedesetih godina, Zagreb 1995; Nitko ne govori hrvatski/Personne ne parle croate (s Miroslavom Mićanovićem i Ivicom Prtenjačom), izbor iz poezije (dva izdanja), Zagreb 2002; Sintaksa mesečine, izbor iz poezije, Ljubljana 2004; Tamno mjesto, poezija, Zagreb 2005 (nagrada Kočićevo pero); Tri krokodila (sa Senkom Karuzom i Miroslavom Mićanovićem), proza, Zagreb 2005; Nurkanje na zdiv – Ronjenje na dah – Breat-hold Diving, izbor iz poezije, trojezično: makedonski – hrvatski – engleski, Skopje 2010; Zapisi iz pustog jezika, poetska proza/pjesme u prozi, Zagreb 2011; Pokret otpora, članci, Zagreb 2011; Pun mjesec u Istanbulu, poezija, Zagreb 2012 (Nagrada Kiklop za najbolju knjigu poezije); Shopping terapia, izbor, Bratislava 2012; Unatrag, Izbor iz poezije, Zagreb 2014; Surfacing: Contemporary Croatian Poetry (s Mariom Suškom), antologija, Habor Mountain Press, Brownsville, USA, 2014.
Za ukupan prinos suvremenom hrvatskom pjesništvu na Kvirinovim susretima u Sisku 2008. dodijeljena mu je plaketa Sv. Kvirina.
Za knjigu pjesama Pun mjesec u Istanbulu dobio je nagradu Kiklop za najbolju knjigu poezije 2012.
Goranov vijenac za ukupan prinos suvremenoj hrvatskoj poeziji dodijeljen mu je na Goranovu proljeću 2013.
Pjesme su mu uvrštene u tridesetak antologija, izbora i pregleda u zemlji i inozemstvu. Autor je ili koautor više izbora i pregleda hrvatske književnosti (poezije i proze) u zemlji i inozemstvu.
Radionicu poezije vode Miroslav Mićanović i Branko Čegec.
PRIJAVI SE
