Ljetna škola pisanja

2019

Ljetna škola pisanja 2019.

Deveta Ljetna škola pisanja CeKaPe-a održat će se od 25. kolovoza do 1. rujna 2019. u čarobnom dvorcu Stara Sušica u Gorskom kotaru. Do sada je ovu  sedmodnevnu intenzivnu radionicu pisanja u izolaciji dvorca na rubu šume, završilo  preko 150 polaznika i polaznica, koji su u osami Gorskog kotara živjeli i pisali književnost,  uz mentorstvo poznatih pisaca, voditelja radionica.

Uz svakodnevni, cjelodnevni rad na tekstu,  organiziramo i književne tribine, razgovore s gostima, književne kvizove  i zajednička druženja.

Ove vam godine nudimo radionicu kratke priče, proze, poezije, književne kritike i scenarija. Prvi puta u ljetnoj školi, radionica za mlade, od 16 do 23 godina.

Mi nudimo, a vi birate radionicu i voditelja/voditeljicu.

Jagna Pogačnik, književna kritičarka, prevoditeljica, urednica, voditeljica književnih tribina i kulturnih programa, ove je godine prvi puta u ljetnoj školi s radionicom književen kritike. 

Darija Žilić, sjajna, nagrađivana pjesnikinja, također je  prvi puta u ljetnoj školi, prvi puta u dvorcu, kao voditeljica radionice poezije. Jako se veselimo poeziji i pjesnicima na rubu šume.

Enver Krivac, jedan od najznačajnijih predstavnika riječke književne scene, nagrađivan pisac i voditelj u CeKaPe-u Rijeka, vodit će radionicu proze.

Radionicu kratke priče vodi pisac i  novinar Davor Mandić,  koji već drugu godinu mentorira radionicu pisanja u CeKaPe Rijeka, a u ljetnoj je školi od 2018.

Nebojša Lujanović, nakon prošlogodišnje pauze, vraća se u dvorac s radionicom koju je osmislio ekskluzivno za ljetnu školu – Arhitekstura teksta. 

Nakon dvije godine u dvorac se vraća Sanja Kovačević  s radionicom scenarija za kratki film. Autorica sada već kultne knjige “Kvalitetne TV serije”, osoba ogromnog znanja i iskustva, vodit će polaznike od ideje do scenosljeda.

Prvi puta u ljetnoj školi, na radionici koja se također prvi puta održava, Snježana Babić Višnjić, nagrađivana spisateljica za djecu i mlade, posvetit će se tekstovima mladih.

 

 

Svi mi koji smo doživjeli i proživjeli sedam dana kolovoza u sušičkom dvorcu,  svoje stvaralačke dane dijelimo na prije i poslije Ljetne škole pisanja. Jer Ljetna škola je iskustvo koje mijenja!

Još je jedna nezaboravna Ljetna škola pisanja pred nama i želimo je podijeliti s vama!

Prijavite se  i doživite jedinstvenu, nezaborvanu književnu avanturu!

Prijave na https://cekape.com/aktualna-ljetna-skola/ ili info@cekape.com.

Ljetna škola pisanja održava se u suradnji s Domom mladih Rijeka.

Cijena: puni pansion (7 noći) + kotizacija za radionicu do 1.7 – 3100 kn
– puni pansion + kotizacija za radionicu 2.7. – 23.8. – 3300 kn

***

KNJIŽEVNA KRITIKA

Radionica nudi proces teoretskog i praktičnog upoznavanja s formom i sadržajem književne kritike; njezinim povijesnim razvojem i značenjem, razlikama medijske i akademske kritike, elementima koje kritički tekst mora sadržavati te njegovim utjecajem na kompletnu književnu scenu neke nacionalne književnosti. Odnos sadržaja i forme, pripadnost određenom žanru, pripovjedač, likovi i ostali pripovjedni elementi bit će analizirani pojedinačno i u cjelini (profesionalno čitanje). Cilj radionice je potaknuti polaznike na iznošenje artikuliranog mišljenja i argumentaciju vrijednosnog suda – usmeno, u zajedničkoj diskusiji i pismeno u individualnim radovima koji zadovoljavaju osnovna načela žanra (prije svega novinske) kritike.  Polaznici će dobiti popis literature, knjiga, koje će se obrađivati na radionici.

*

KRATKA PRIČA

„Prodajem dječje cipelice. Nekorištene.“

Eto je, kratka priča. Neki je pripisuju Hemingwayu (to je onaj čiča s bradom i puškom, kao da je lik iz vlastite knjige, koji je pisao stojeći), iako se to ne može nedvojbeno dokazati. Ali priča ima sve što joj treba: lik(ove), radnju, dramu, neizrečeno, poruku… Priča, dakle, može biti i rečenica. Dobro, dvije. No što vi imate s tim, pitate se dok vam negdje u daljini primozga lelujaju vaše vlastite rečenice, za koje niste sigurni jesu li uobličene u priču ili u neku čudnu ispovijed, na granici laži i istine, koja baš nikome ne treba. Odmah da vas umirim: svako pisanje obilježeno je sumnjom, osim kad nije, ali onda vam nema pomoći.

Uzmite to ovako: svijet ideja je kao najveći supermarket koji možete zamisliti, s policama ispunjenim najrazličitijim proizvodima. Da, već gotovim proizvodima, jer za razliku od drugih umjetnosti poput glazbe ili slikarstva, koje operiraju kudikamo fluidnijim kategorijama poput tonova i boja, umjetnost riječi operira riječima, koje je netko drugi davno smislio za nas. Čini li to taj supermarket ideja manje zastrašujućim? Ni najmanje, jer broj kombinacija nije moguće izbrojiti, a ako ste baš posebno kreativni smislit ćete i koju novu riječ.

Ova radionica kratke priče pokušat će vam ukazati na neke modele, dobre prakse i tehnike, koji će vam olakšati da se snađete u tom zastrašujućem šopingu. Pričat ćemo o likovima, pripovjedačima, počecima i krajevima, fabuli i sižeu… vježbat ćemo kreiranje uvjerljivih likova, biranja tipa pripovjedača, kako fabulu organizirati u dobar siže… riječju, pokušat ćemo odgovoriti na pitanje zašto je toliko lakše prepoznati dobru priču nego napisati ju.

A zašto sve to, možda se još uvijek pitate. Čemu sva ta muka kad možete samo sjediti i uživati u tuđim pričama, blaženo nesvjesni svega što su jadni pisci morali prolaziti da bi vam te priče pružili? Možda je to i točno, ali s druge strane: što će vam život koji nikom niste ispričali?

*

PROZA

Drage wannabe spisateljice i pisci, kreativci, prirodno nadareni, teški šljakeri, piskarala i opsesivci! Ja sam Enver Krivac, autor nekoliko knjiga i još više ručkova, i pozivam Vas na društveni eksperiment zvan ‘RADIONICA KREATIVNOG PISANJA’.

Danas Vas trikovima za bolju prozu može naučiti na stotine stranica, knjiga i Amerikanaca, no ništa ne može zamijeniti staru žnjaru punu iskustva i cinizma. A ova stara žnjara puna iskustva i cinizma ne vjeruje da se ikoga može NAUČITI pisati. No, ono što se može je, ako ste voljni raditi, raditi na tome. I postati bolja, otvorenija, učinkovitija umjetnica. Samim time i osoba. Vrijedi i za tipove.

Stoga, ako ste od pisanja proze i poznati ste, makar majci, po znatiželjnom duhu, pridajte se k nam!

Na ovoj radionici pokušat ćemo zajedno zaključati vaš ego u podrum, ukloniti vaše slijepe točke, otkloniti osnovne dječje bolesti svakog nevođenog kreativca i pametnjakovića, potražiti zajedno gdje se sve kriju dobre priče (mala tajna unaprijed – svugdje, kriju se SVUGDJE, prokletnice!!), gledati što se korisnoga može ukrasti od drugih umjetnika te zašto i kako pisanje nema isključivo veze samo s književnošću i baš nikakve veze s pravopisom. Dobro, male ipak ima, šta. Do iscrpljenosti ćemo istraživati i tražiti ritam i na kraju ga, poluobećajem, naći. Ako nam troposfera dopusti, sve to ponekad ćemo raditi i u prirodi. Da, i pričat ćemo i o liku, mjestu radnje, dijalozima i drugim tehničkim prijeko potrebnim dosadama. Na kraju ćemo otključati ego i pustiti ga iz podruma. Napraviti svijetu malo štete i puno dobroga.

*
POEZIJA

Pišete poeziju, ali je skrivate u ladici? Imate želju pisati poeziju, ali se ne usudite sami krenuti? Želite saznati kako drugi čuju vaše stihove? Dođite na radionicu poezije i zajedno ćemo raditi na vašem tekstu. Teorijski okvir naše radionice služi kao odskočna daska za izoštravanje pjesničkih čula– naglasak je upravo na vježbama pisanja, čitanju, analiziranju, pisanju i brisanju stihova.

*

ARHITEKSTURA TEKSTA

Određeni segmenti teksta mogu se raditi u jednoj vrsti univerzalne radionice iz koje bi jednaku korist izvukli i oni koji pišu poeziju, prozu i publicistiku. U njoj se tekst sagledava kao strukturirana cjelina, a ta se struktura gradi postupno; jednako kroz provjerene vježbe, kao i teorijsko osvješćivanje samog procesa. Cilj radionice je cijeli postupak automatizirati, tako da arhitektura teksta postaje jednostavno način razmišljanja ( trenutak kada same ideje već u postupku nastanka poprimaju oblik
strukture). Početak i kraj teksta, tekst kao razrađena cjelina, promjena ravnoteže, središnji i sporedni motivi, dinamika ili tempo teksta, međuovisnost elemenata teksta – sve su to komponente na koje jednako treba obratiti pažnju i autor koji piše pejzažnu pjesmu, i autor koji razrađuje ideju za roman.
Ova radionica, dakle, briše razlike među rodovima i žanrovima, te donosi vrlo korisno iskustvo i znanje koje je primjenjivo u širokom spektru spisateljskih djelatnosti. Nekada je teško doći do ideje, ali je puno teže preći put od ideje do razrađenog koncepta.

*

SCENARIJ

Sinopsis, scenoslijed, scenarij. Uz malo mašte, truda i volje, naučite pisati scenarij za kratki film. Naglasak je na učenje iz konkretnih primjera i razmjenu ideja s polaznicima.. Praktične vježbe razvit će vaš potencijal za promišljanje i stvaranje filmskih priča. Svaki polaznik će moći pretvoriti svoju početnu ideju u jasno strukturirani predložak za snimanje.

*

RADIONICA ZA MLADE

Radionica pisanja namijenjena je podjednako mladima s velikim spisateljskim ambicijama kao i onima koji samo žele bolje baratati jezičnim alatima, od riječi do teksta,  toliko da se mogu izraziti riječima i oblikovati misao u poruku, svejedno je li zabilježena na papiru ili dio viralnog svijeta. Promotrit ćemo od čega su satkane priče, pjesme i romani te kako pisci grade prepoznatljiv stil. Što čini priču zanimljivom i kojim se trikovima zanata služe pisci da bi privukli i zadržali pozornost čitatelja ili gledatelja, ako je riječ o djelu namijenjenom scenskoj izvedbi.

Posebno ćemo se osvrnuti na suvremene načine izražavanja pismom u internetskom svijetu s ostvrtom na specifičnosti blogova i vlogova.

Okušat ćemo se u pisanju različitih književnih formi od zadanih motiva kao i posve slobodno, te ih interpretirati pred drugima, kako bismo stekli osjećaj za rečenicu i jasnoću izraza u prenošenju pisanih poruka koja se danas prečesto gubi.

Voditelji

Jagna Pogačnik, književna kritičarka i prevoditeljica, rođena 1969. u Zagrebu. Diplomirala kroatistiku i južnoslavenske filologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Od 2000. godine djeluje kao samostalna književna kritičarka i prevoditeljica.

Književne kritike, eseje i rasprave objavljuje od 1989. u brojnim novinama i časopisima, te na Hrvatskom radiju. Od 2000. do 2003. bila je stalna književna kritičarka emisije «Knjižnica» na Hrvatskoj televiziji. Uređivala je časopise za književnost «Rijek» i «Zor». Autorica je dvadesetak predgovora i pogovora za knjige suvremenih hrvatskih prozaika. Od 2000. godine književna je kritičarka «Jutarnjeg lista», gdje prati domaću proznu produkciju. Objavila je više izbora i antologija hrvatske suvremene proze, a zajedno s Milovanom Tatarinom autorica je čitanke za 5. razred osnovne škole «Pssst! Knjige govore» (2003). Od 2007., zajedno s Jadrankom Pintarić, moderatorica je kulturoloških tribina Hrvatskog društva pisaca «Grički dijalog». Od 2009. urednica biblioteke konTEKST.

Prevodi sa slovenskog jezika. Članica je Društva hrvatskih pisaca, Hrvatskog društva književnih prevoditelja, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika i Matice hrvatske.

 

Darija Žilić, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest/komparativna književnost). Prijevodi suvremene američke, slovenske, turske, britanske i arapske poezije objavljeni su joj na Trećem programu Hrvatskog radija, te u časopisima Tema, Književna republika i Riječi. Prevela s engleskog knjigu Tozana Alkana „Smrt pogađa metu“ (Shura publikacije, 2017.), te roman Orhana Kemala „Džemila“ (Shura pubikacije, 2014.). Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski, slovački i engleski jezik. Do sada je objavila: Grudi i jagode, pjesme, AGM, Zagreb 2005., Pisati mlijekom, zbirka ogleda o suvremenom pjesništvu, Altagama, Zagreb 2008., Grudi i jagode, pjesme www.elektronickeknjige.com 2009., Pleši, Modesty, pleši; poezija; Algoritam, Zagreb, 2010., Muza izvan geta; ogledi o suvremenoj književnosti; Biakova, Zagreb, 2010., Paralelni vrtovi; intervjui sa piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije; Shura publikacije, Opatija 2011., Nomadi i hibridi, ogledi o književnosti i filmu, Biakova, Zagreb, 2011., Tropizmi, ogledi o pjesničkim knjigama, Meandarmedia, Zagreb, 2011., Omara, kratka proza; Biakova, Zagreb, 2012.- uvrštena u polufinale regionalne nagrade Jutarnjeg lista, Tropizmi 2, ogledi o poeziji i prozi, Litteris, Zagreb, 2013., Klavžar– kratka proza, Biakova, Zagreb, 2013., Tropizmi 3, Litteris, Zagreb, 2017., Svanuće, Biakova, Zagreb, 2018.

Sudjelovala je na književnim festivalima u Francuskoj, Iranu, Njemačkoj, SAD-u, Bugarskoj, Turskoj, te u zemljama tzv. regije. Dobitnica novinarske stipendije NRW Kultursekretariata iz Wuppertala i jednomjesečne stipendije „Absolute modern“u Skopju. Organizatori su bili Goten Publishing i Traduki mreža. Nagrađena je nagradom Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu “Muza izvan geta”, kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini) i nagradom Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011.
(za zbirku “Pleši, Modesty, pleši”)

Enver Krivac, rođen je 1976. u Rijeci. Njegov pop-kulturom inspiriran roman Ulica Helen Keller (2010) osvojio je Artefakt, lokalnu nagradu za spekulativnu fikciju, a zbirka kratkih priča Ništa za pisati kući o (2013) osvojila je nacionalnu književnu nagradu Prozak i ušla u uži izbor za Europsku nagradu za književnost 2015. godine.

Objavio je zbirku underground-stripova Priče iz Ž+K!(2007). Radi kao skladatelj i producent u glazbenom kolektivu Japanski premijeri, stvarajući glazbu za kazalište i dokumentarce.

Producirao je Albumče (2014), književno-glazbeni album riječke kolegice po pisanoj riječi Tee Tulić. Bio je i urednik nekoliko poetskih zbirki.

 

Davor Mandić, rođen je 1976. u Puli. Diplomirao je hrvatski jezik i književnost u Rijeci. Radi u riječkom Novom listu kao urednik kulture i Mediterana.

Dosad objavio knjige: „Mostovi“, knjiga pjesama, Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb, 2009., „Valjalo bi me zamisliti sretnim“, zbirka priča, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014. te roman „Đavolja simfonija“, Hena com, Zagreb, 2016.

Nebojša Lujanović, rođen je 1981. u Novom Travniku (BiH). Bavi se pisanjem, znanstvenim radom i trčanjem maratona. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti te sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je i doktorirao 2012. iz područja teorije književnosti. Autor je brojnih pripovjedaka, eseja, književnih recenzija i znanstvenih radova. Radovi su mu objavljivani u domaćim i inozemnim književnim i stručnim časopisima. Objavio je romane Stakleno oko (2007.), Godina svinje (2010.), Orgulje iz Waldsassena (2011.) i Oblak boje kože (2015.), zbirku priča S pogrebnom povorkom nizbrdo(2008.), pripučnik za kreativno pisanje Autopsija teksta (2016.) te znanstvenu knjigu Prostor za otpadnike (2018.). Voditelj je programa Pričigina (splitski festival priča) od 2016. Sudjeluje u provedbi kulturnih projekata i organizira književne tribine u Splitu, gdje i živi. Vodi radionice kreativnog pisanja. Otac Lovre i Loti.

Prijavnica

Ime i prezime

E-mail

OIB

Kontakt telefon

Radionica

Odaberi vrstu smještaja