Koliko se poznajemo?

Projekt traje od 23. prosinca 2017. do 23. prosinca 2018., a financiran je iz Europskog socijalnog fonda u financijskom razdoblju 2014. – 2020.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 406.887,66 kuna, od čega se iz Europske unije sufinancira 345.854,51 kuna.

ZAŠTO SMO SE ODLUČILI ZA OVAJ PROJEKT?

Relevantni strateški dokumenti te brojna istraživanja pokazuju kako mladi ljudi nedovoljno sudjeluju u kulturnim aktivnostima, a razlozi za to su višestruki, od ekonomskih, socijalnih, infrastrukturnih pa sve do političkih. Tijekom provedbe ovog projekta mladi, učenici srednjih škola aktivno se uključuju u rad književnih klubova te u radionice pisanja i nenasilja. Na taj način ih se potiče da razvijaju kritičko mišljenje, izražavaju vlastite ideje, pokažu kreativnost i inovativnost te da zajedničkim druženjem i razmjenom iskustava na književnim susretima te na zajedničkom vikend druženju razvijaju društvene i kulturne veze. Sve aktivnosti u kojima će sudjelovati doprinose njihovom osobnom razvoju te razvoju njihove zajednice. Prilikom definiranja ciljne skupine sudionika aktivnosti posebna se pažnja vodila o većem uključivanju mladih osoba u nepovoljnom položaju. Dvije srednje škole, Islamska gimnazija dr. Ahmeda Smajlovića iz Zagreba te Tehnička škola Nikole Tesle iz Vukovara izrazile su spremnost za sudjelovanje njihovih učenika i djelatnika u programu. Učenici Tehničke škole u Vukovaru suočeni su sa većim brojem prepreka kada je riječ o aktivnom sudjelovanju u kulturnim aktivnostima. Riječ je o školi dominantno tehničkog i stručnog kurikuluma, sa vrlo malo književnih i drugih kulturnih aktivnosti. Nadalje, riječ je o školi u kojoj učenici pohađaju nastavu na hrvatskom ili srpskom jeziku te nemaju prilike razmjenjivati informacije, znanje i iskustva vezana uz književno stvaralaštvo oba naroda. Učenici Islamske gimnazije u Zagrebu većinom su pripadnici bošnjačke nacionalne manjine. Prema istraživanju političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj koje je 2015. godine proveo GONG, a u kojem je sudjelovalo 1146 maturanata; na set pitanja o društvenim i međuljudskim odnosima, dvije trećine sudionika istraživanja odbacilo je ideju kulturne asimilacije, a isto toliko načelno smatra da država treba štititi prava svih nacionalnih manjina te da je za državu multikulturalno društvo dobro. No, vidljive su znatne statističke razlike između šest hrvatskih regija te postoji puno prostora za međusobnog razumijevanja i jačanje tolerancije. Upravo tome je namijenjen ovaj projekt.

KOJI SU ELEMENTI PROJEKTA?

1. KNJIŽEVNI KLUBOVI
2. RADIONICE PISANJA
3. RADIONICE NENASILJA

Na književnim klubovima učenici i učenice čitaju djela suvremenih regionalnih autora i pristupaju književnom tekstu na otvoren, kritički način, razgovarajući o kontekstu u kojem su djela nastala i o njima najvažnijim temama koje knjige otvaraju. Autori djela koja se obrađuju na književnim klubovima doći će u posjet učenicima te će s njima razgovarati o percepciji teksta mladih čitatelja, a na susretu svih književnih klubova u svibnju 2018. u Vukovaru učenici/e će zajedno s autorima koje su čitali/e predstaviti najvažnije teme o kojima su diskutirali.

U Tehničkoj školi Nikole Tesle u Vukovaru oformili smo dva književna kluba koja čitaju “San o ljubavi i smrti” Filipa Davida, “Mamu Leone” Miljenka Jergovića, “Sloboštinu Barbie” Maše Kolanović i “Sagorevanja” Srđana Srdića. Voditeljice književnih klubova su profesorice Irina Marić i Jasmina Šahović Žabka.

U Islamskoj gimnaziji Dr. Ahmeda Smajlovića u Zagrebu oformili smo jedan književni klub na kojem učenici čitaju dramu “Djeca s CNN-a” Amira Bukvića i zbirku kratkih priča “Naša žena” Tanje Mravak. Voditeljica književnog kluba profesorica Remzija Hadžiefendić-Parić.

Svi autori posjetit će književni klub u kojem djeca čitaju njihova djela, a nakon završetka književnih klubova učenici-sudionici klubova, zajedno s voditeljicama i autorima, susret će se 4. travnja 2018. na zajedničkoj tribini u Vukovaru.

Na radionicama pisanja učenici i učenice će kroz motivacijske vježbe, zadane teme, zajednički rad i voditeljevo usmjeravanje pisati poeziju, kratke priče, dramatizaciju, blogerske zapise. Smatramo da je pisanje vještina koja se vježbom, konstruktivnom kritikom i kontinuiranim radom može naučiti i da mladima treba dati priliku da se kreativno izražavaju i van ustaljenih, unaprijed zadanih formi zadaćnica. Voditelji radionica pisanja su Nebojša Lujanović i Miroslav Mićanović. Tekstove proizašle na radionicama pisanja uvrstit ćemo u brošuru koju CeKaPe izdaje na kraju projekta, a koju će u prosincu učenici zajedno s autorima i voditeljima predstaviti na završnom susretu u Dvorcu Stara Sušica u Ravnoj Gori.

Edukucijske radionice nenasilja odvijat će se u manjih skupinama do 12 učenika/ca s ciljem razvoja kulture nenasilja i osvještavanju mladih i zajednice o problemu nasilja. Radionice će obuhvatiti teme nasilja, nenasilnog rješavanja sukoba i stvaranja i održavanja kvalitetnih međuljudskih odnosa. Edukaciju će voditi educirani stručni suradnici udruge Plavi telefon s dugogodišnjim iskustvom u individualnom i grupnom radu s mladima.

Kontakt osoba:

Vedrana Bibić, koordinatorica Projekta

e-mail: info@cekape.com

mob: 099/8501930