Amir Bukvić na književnom klubu u Islamskoj gimnaziji dr. Ahmeda Smajlovića

Amir Bukvić na književnom klubu u Islamskoj gimnaziji dr. Ahmeda Smajlovića

Amir Bukvić sudjelovao je u razgovoru sa svojim čitateljima i čitateljicama – 27. veljače 2018. godine posjetio je  književni klub u Islamskoj gimnazijidr. Ahmeda Smajlovića u kojem su učenici i učenice čitali njegovu dramu “Djeca sa CNN-a”. Učenici/e, autor i voditeljica književnog kluba dr.sc. Remzija Hadžiefendić-Parić razgovarali su o autorovom radu, o razlikama dramskog i drugih vrsta proznih tekstova, motivaciji i tijeku pisanja ove drame, njenim izvedbama i recepciji publike u različitim djelovima regije, o filmu koji nastaje prema drami, ali i o konkretnim postupcima likova, Dinu i Dori i njihovoj poziciji na margini društva.

*

AMIR BUKVIĆ je rođen u Sarajevu 1951. godine. Diplomirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. 1975 godine. postao je član Drame HNK Zagreb, gdje je odigrao niz uloga, uz ostale i Shakespearova Hamleta, Trepljova u Čehovljevom Galebu i Gregersa u Ibsenovoj Divljoj patki, a odigrao je i nekoliko glavnih uloga u TV dramama. U istom kazalištu praizvedene su mu dvije drame: Stanovnici sna i Homo novus koje su i nagrađene nagradama za najbolji dramski tekst. Za dramu Aristotel u Bagdadu 2004. godine nagrađen je nagradom „Marin Držić“, a 2010. istu nagradu je dobio za dramu Tko je srušio Berlinski zid. Za dramu Novo vrijeme BH RADIO 1 nagradilo ga je prvom nagradom za najbolju originalnu radio dramu (2010. g). 2016. godine za dramu Igra sjena u Sarajevu osvaja prestižnu nagradu „Alija Isaković“.

Drame  su mu  prevođene i  uvrštene u antologije u Hrvatskoj (Antologija hrvatske poratne drame –Djeca sa CNN-a – Sanje Nikčević) i Bosni i Hercegovini (Antologija bošnjačke drame 20 vijeka – Dan jednog leptira – Gordane Muzaferije).

Dosad je objavio šest knjiga drama i tri romana (Aristotel u Bagdadu, Odgovor malog princa, Rastanak). Autor je nekoliko dokumentarnih filmova za strane producente koji su prikazivani diljem svijeta. Najpoznatiji dokumentarni filmovi su Oči Bosne i Djeca Sarajeva.

Na inicijativu međunarodne zajednice i veleposlanstva BIH u Zagrebu otvara prvi kulturni centar Bosne i Hercegovine u svijetu, a 1994. imenovan je direktorom Kulturnog centra i atašeom za kulturu pri veleposlanstvu BIH u Zagrebu. Početkom 2000. godine napušta diplomaciju i vraća se teatru i pisanju.

Živi i radi u Zagrebu.