Traženja, otkrivanja i tajne u knjizi Ivana Kesera Sisoja i druge priče zasnivaju se na očekivanim pitanjima u neočekivanoj pustoši sadašnjosti u kojoj se neumorno ponavljaju nesporazumi i, ne na kraju, izgubljeni svjetovi obilježeni odrastanjem i gubicima. Što čitatelja privlači da izdrži? Što mu pomaže da se snađe u ratnom prostoru? Što ga hrabri da ustraje u beznađu između tragičnog i duhovitog, ironičnog i svakodnevnog? Pripovjedačka vitalnost i ustrajnost u rekonstruiranju svijeta, koji je tonuo u ratnom beznađu i obnavljao se u neočekivanim i bizarnim obratima, ceremonijalnim igrama i vježbama, nadaju se kao pouzdani alati u bjelini suvremenosti koja iznova i iznova priziva rat i prošlost: ono što se zbivalo i što na presudan način određuje sadašnju radost i muku preživljavanja. Bizarni likovi i zapleti, stranost onih koji su došli i koje tek treba razumjeti, prepoznavanje sebe, oružje i prostitucija, jezik, podneblje i ljudi koji su čitatelju bliski i daleki, prijateljstva i neprijatelji, ludost i zrno soli u preživljavanju, neimaština i bogatstvo, golost i seks, doslovno i sanjano, imaginacija i oporost, obiteljski i bosanski svijet, ili bilo koji drugi… – dijelovi su pripovjedačkog Keserova dara i inventara. Čuđenja i otkrivanja u knjizi koja se čuje kao pričanje u svakodnevici, kao nesputana raskoš jezika i želje da se opstane i sačuva: što i za koga? Za onoga koji upravo sad čini vlastiti život drukčijim, ako je to ikako moguće: u knjizi pisanoj za sebe i za druge, kako se tko već snađe, a nema mu ni prve ni druge, mora!

Miroslav Mićanović, urednik