Pola dva u noći.
Prazna cesta ispod prozora.
Čaj začinjen rumom.
Dragi čitatelju, u prostoriji ja i ti.
Crno na bijelom, sami.
Držim mačku na dijeti dok ja jedem burek i ćevape. Stavila sam ju na vagu i uhvatila kako sa sve četiri šape istovremeno stoji na njoj ravno pola sekunde. Skoro četiri kile. Nije loše.
Znam da je bio malo sablastan uvod. Malo straha. Malo spleena. Ali strah prodaje horor filmove. Mora upaliti za ovaj blog!
Što sada, čitatelju, dok smo još uvijek ovdje, sami? [Nemojte gledati iza sebe. U horor filmovima preživljavaju glupi i brzi, a ne znatiželjni likovi.]
Uostalom, znatiželja je ubila mačku. [Najava kategorija? Najava kategorija!]
Kad sam uvalila CEKAPE-u pisanje ovog bloga, rekla sam im da će to biti “pseudo osoban pop-kulturni zapis gdje se priča i kurirani sadržaj pletu u mrežu podsticaja intelektualnim sadržajima kroz hipertekstualnost narativa.” (i oni su mi povjerovali)
Iz ovoga je savršeno očigledno (da sam išla na Filozofski) da znam slagati duge riječi jedne na drugu. Dakle, lego. Slažem verbalni lego. Kad smo kod Filozofskog, pozdravljam buduće vjeroučitelje. #ff-kbf
Ovdje ćemo zapravo imati (mi; kao ja kao osoba koja piše i vi; kao čitači na kratke staze jednom svako toliko kao; mi koji sudjelujemo zajedno u ovom eksperimentu) iduće:
1.Antirecenzija – ono što piše. Recenzija koja to nije, skače samoj sebi u usta i onda ni ne kaže hvala. Recenzirat će se slučajne knjige, loše knjige, dobre knjige, događaji i lovačke priče.
2.Usputne priče iz uznemirujuće duboke intime – ono što piše, ja, moj dečko i mačka – crtice iz života. Znam da zvuči malo perverzno kad to tako napišem, ali kad sam se sjetila perverznog, sjetila sam se jedne priče sa ljetne škole koju je Nebojša sa temom erotike zadao kolegici koja nas je sve iznenadila svojim super-avangardnim tekstom o glini, ženi, muškarcu, zemlji, klitorisu, mački. Tko nije bio, nema pojma. Što se desi na ljetnoj školi, ostaje u ljetnoj školi.
3.Intelektualne teme – to su one kada me ulovi PMS pa u čaj ulijem triput više ruma za širenje inteligencije i duha (ne mislim na svetog duha #ff-kbf). Vidjet ćete.
Jedina misterija koja preostaje za otkriti je: zašto sam blog odlučila nazvati nerazumljivim naslovom na stranom jeziku i još izmišljeno?
Prvo, jer se tako stavljaju nove riječi u rječnike.
Drugo, imala sam mentalni proljev.
Ozbiljno. Objašnjavajući nekome obrat koji nas čeka u idućem Deadpoolu ako ga snime i ako rade prema stripu, govorila sam o shapeshiftingu i kako sam bila pijana izvalila sam shiftshaper. Jer mi se mozak najeo ludih banana.
Neću u detalje jer vam ne mislim spojlat idućeg Deadpoola, najboljeg stripovskog filma ikada sa zadovoljavajućom količinom muške golotinje. Ja neću sad nikad Marsovca gledati jer mi je netko rekao da lik na kraju umre. Ne mogu to napraviti svojoj čitalačkoj publici (ima vas, jelda??).
Možda je ovo jedino što vam mogu priuštiti za večeras. I dvije kapljice ruma prije spavanja.